Muslimani i tehnologija: Koliko muslimani mogu pomoći u razvoju tehnologije?

Često u medijima možemo čuti kako muslimani u mnogim sferama nazaduju, dok nemuslimansko stanovništvo sve više napreduje i muslimane ostavlja iza sebe. Koliko u tome ima istine?

Danas ne postoji veliki broj muslimana koji su poznati u razvoju tehnologije i njenim dostignućima. No, ipak postoje muslimani, ali manje poznati, koji ulažu velike napore da se muslimansko stanovništvo educira o razvoju i savladavanju prepreka u tehnologiji.

Muslimanka vlasnica sajta za žene muslimanke

Zbog problema s nedostatkom muslimanskih glasova u mainstream-medijima, Amani al-Khatahtbeh odlučila je uvesti promjene i napraviti alternativu. Al-Khatahtbeh je kreirala sajt MuslimGirl.net s ciljem da postane prvi mainstream-medij za žene muslimanke.

Stranicu vodi 23-godišnja Al-Khatahtbeh zajedno sa sedam volontera urednika i više od 30 pisaca. Tokom protekle godine stranica je već imala nekoliko viralnih hitova. Jedan od onih koji je ugledao svjetlo dana je istraživanje u kojem su ispitivali ljude koliko je opasno pitati ljude da nacrtaju karikaturu poslanika Muhammeda, a.s. Stranica se nalazi i na Google Hangoutsu kako bi se razgovaralo o aktuelnim događajima i pitanjima, kakva su bila i nedavna ubistva u Chapel Hillu.

“Žene muslimanke su najvidljivija vjerska manjina. Mi smo te koje nose mahrame na glavi, ali se nikad nismo pitale i nismo imale pravo glasa o tome kako smo prikazane”, kaže Al-Khatahtbeh.

Al-Khatahtbeh, čiji roditelji dolaze iz Jordana, radi na stranici puno radno vrijeme. Ona trenutno razvija MuslimGirl sigurnosni komplet: niz online-radionica koje će trenirati mlade žene u borbi protiv rasizma i prijave seksualnog zlostavljanja. Ona također uči kako da se kreće procesom prikupljanja sredstava. “Svi investitori s kojima sam do sada razgovarala pokazali su se kao ljudi u pravom smislu”, kaže ona i dodaje da joj je iskustvo bilo više nego pozitivno.

Musliman kapitalist

Mamoon Hamid je rijetkost u Silikonskoj dolini. Hamid je suosnivač i generalni partner u Social Capital. I on je musliman.

Hamid, koji je rođen u Pakistanu ali je odrastao u Njemačkoj, kaže da posti za vrijeme ramazana, ne pije i ide u džamiju petkom. Ali on kaže da se nikad nije osjetio odbačenim ili isključenim zbog religije. On je povezan sa svojim kolegama i prijateljima ljubavlju prema tehnologiji. U saradnji s tehnološkim sajtom The Information, Social Capital prikuplja podatake o višim investicijama u 75 VC firmi.

“Social Capital ima za cilj investiranje u različite osnivače koji pokušavaju pronaći rješenje ‘najvećeg svjetskog problema’”, rekao je Hamid. “Mi razmišljamo o tehnologiji kao o mostu. Pokušavamo pronaći rješenje kako da svi postanemo jednaki i da se povežemo”, rekao je Hamid koji je nedavno uložio i ušao u odbore kompanija “Box” i “Slack”. “Mi ne mislimo da možemo učiniti dobro ako postoji nedostatak mišljenja u raznolikosti koji dolazi iz razlika u životu”, završava on.

Tehnologija je danas sastavni dio života. Živimo u virtuelnom svijetu, stoga se ljudi sve više okreću razvoju tehnologije kako bi virtuelni život napravili što jednostavnijim i korisnijim > Muslimanka “astronautkinja”

Anousheh Ansari je astronautkinja. Uostalom, kako se definira žena u čiji rezimeu stoji astronautkinja, inžinjerka i poduzetnica?

“Prije svega, ja sam ljudsko biće. Kao drugo, gledam na sebe kao na rješenje problema”, kaže Ansari, koja nije govorila engleski kad se sa 16 godina preselila u SAD iz Irana. Ansari, inžinjerka elektrotehnike, bila je prva žena muslimanka koja je putovala u svemir kao “turist”.

Trenutno se nalazi na čelu tehnološke kompanije “Prodea” koja je osnovana 2006. godine. “Prodea” je softverska platforma koja se fokusira na povezivanje kuća, a poznata je kao “Internet of things”. Njihova tehnologija se koristi u Indiji kako bi pomogli da se internet dovede do zabačenih mjesta.

“Imam sve stvari koje bi mogle negativno utjecati na zahtjeve”, kaže Ansari koja trenutno živi u Teksasu. “Nije jedini problem što sam žena, problem je i što dolazim iz Irana. Da, i muslimanka sam. Kad god kažem da sam muslimanka, sljedeće što čujem od ljudi je ‘duga pauza bez odgovora’. Pokušavam maksimalno pokazati ljudima da, iako smo žene, usto muslimanke, možemo mnogo doprinijeti razvoju tehnologije”, kaže ona.

Ansari je strastvena glede pokretanja poslova u kojima će žene muslimanke biti sve više zastupljene. “Smatram da će to napraviti razliku u tome kako svijet gleda na budućnost ako su u poslove uključene žene muslimanke”, dodala je ona.

Musliman gradski vijećnik

Poduzetnik Nadeem Mazen je nedavno izabran za drugi mandat vijećnika u Cambridgeu, Massachusetts. Mazen, koji je odrastao u Bostonu i prisustvovao MIT-u, kaže da je u svom životu mnogo puta “bombardiran” pitanjima može li se njegov identitet muslimana miješati s ulogom u američkoj politici. Mazen, koji ima 32 godine, kaže da mu je upravo taj identitet najviše pomogao da se uključi u politiku Amerike.

“Postoji jedan, islamski princip pod nazivom farzi-kifaje, odnosno ako neka osnovna ljudska potreba nije ispunjena, odgovornost svake osobe je da odustane od onog što radi kako bi ispunila tu obavezu”, rekao je Mazen, čiji je otac porijeklom iz Egipta.

Mazen je taj princip stavio u praksu u City Hallu. On se zalaže za povećanje minimalne zarade na 15 dolara po satu i donira jednu trećinu svoje plaće. Ali Mazen provodi većinu svog vremena na čelu “Danger!Awesome”, start-upa za proizvodnju i dizajn. “To zaista donosi kreativnost za mase”, rekao je Mazen, koji je imao kreativni studio pod nazivom “Nimblebot”. “Nema posebnih osoba kojima se treba dati prednost, svako može imati pristup”, dodaje on. “Danger! Awesome” nudi usluge poput 3D štampanja, te predavanja i radionica.

Izvor: novovrijeme.ba